Tramatologija je donedavno bila grana opće kirurgije koja se bavila prijelomima dugih kostiju (nadlaktične kosti, podlaktice, bedrene kosti, potkoljenice). Danas su traumatologija i ortopedija ujedinjene u posebnu granu medicine koje objedinjuju svu patologiju koštano-zglobnog i mekotkivnog sustava ekstremiteta.
Time se liječe akutna stanja – prijelomi dugih kostiju (TRAUMATOLOGIJA), ali i bolna stanja zglobova uzrokovana artritisom ili sportskim ozljedama zglobova i mišićnog sustava (ORTOPEDIJA).
Trauma kao uzrok prijeloma kod mlađih osoba obično obuhvaća prijelome u području ručnog zgloba, skočnog zgloba, potkoljenice, ključne kosti, dok su kod starijih osoba najčešći prijelomi u području gornjeg dijela bedrene kosti – zgloba kuka (vrat i pertrohanterni dio bedrene kosti).
Ako je položaj ulomaka kod prijeloma zadovoljavajući, može se liječiti konzervativno, imobilizacijom (prvenstveno imobilizacijom longetom i potom cirkularnim gipsom). Dužina imobilizacije ovisi o vrsti prijeloma, o lokaciji prijeloma i o dobi pacijenta.
KLJUČNA KOST I RAME
Fraktura klavikule – prijelom ključne kosti – najčešće nastaje pri padu ili pri bavljenju sportom. Na mjestu ozljede javljaju se bol i oteklina, a dijagnoza se postavlja uvidom u RTG snimke. Mogu se liječiti konzervativno ili operacijom, ovisno o funkcionalnim zahtjevima pacijenta.
Luksacija ili iščašenje akromio-klavikularnog zgloba– ozljeda koja nastaje pri padu na rame. Na mjestu ozljede javljaju se bol i oteklina, a dijagnoza se postavlja uvidom u RTG snimke. Može se liječiti konzervativno ili operacijom, ovisno o funkcionalnim zahtjevima pacijenta.
Fraktura proksimalnog humerusa – prijelom gornjeg kraja nadlaktične kosti – ozljeda koja nastaje pri padu na rame. Na mjestu ozljede javljaju se bol i oteklina, a dijagnoza se postavlja uvidom u RTG snimke. Može se liječiti konzervativno ili operacijom, ovisno o funkcionalnim zahtjevima pacijenta.
LAKAT
Lakat je zglob koji omogućava dizanje tereta, nošenje tereta i bacanje prilikom npr. sportskih aktivnosti. S obzirom na vrstu pokreta i velik opseg kretnji (gotovo 160 °) jasno je da se radi o složenom zglobu.
Što sačinjava lakat?
Lakat sačinjavaju tri kosti: nadlaktična kost ili humerus i dvije podlaktične kosti (lakatna – ulna i palčana – radijus). Na krajevima kosti nalazi se hrskavica koja omogućava klizanje jedne kosti po drugoj i apsorbira udarce, a zglob učvršćuje vezivno tkivo koje nazivamo ligamentima. Usto, tu se nalaze i tetive i hvatišta mišića koji omogućuju prijenos sile potrebne za izvođenje kretnji. Ako se nešto dogodi (udarac, upala i sl.), dolazi do pojave bolova.
Bolovi u laktu
Iščašenja, prijelomi, natučenja, istegnuća lakta
Bolovi u laktu mogu imati kao uzrok jasan događaj: pad, udarac ili prometna nesreća. U tom slučaju može doći do iščašenja lakta (luksacije) ili prijeloma kosti (frakture). Ti su tipovi ozljeda razlog za što hitniji posjet liječniku, tj. ako sumnjate da se može raditi o tome, potreban je pregled liječnika.
Ozljede nastale istim mehanizmom, ali slabijeg intenziteta, nazivaju se natučenja ili istegnuća i mogu se liječiti mirovanjem i hladnim oblozima te uzimanjem analgetika u akutnoj fazi te poslije fizikalnom terapijom i vježbama do potpunog oporavka.
Bolovi lakta uzrokovani sportskim aktivnostima ili ponavljanjem istih kretnji – burzitis, teniski lakat
Drugi mehanizam nastanka ozljeda je postupan. Do pogoršanja bolova dolazi kroz nekoliko tjedana ili mjeseci, a uzrok mogu biti sportske aktivnosti ili često ponavljanje kretnji na poslu, što uključuje i fizički zahtjevne poslove, ali i uredski rad. Najčešće se viđa burzitis, koji može izazvati manji udarac ili ozljeda. Burze ili sluzne vreće normalne su strukture koje omogućuju međusobno klizanje mišića, tetiva i kože, ali kad nastane upala, simptomi su izljev i bolovi. Liječenje je u početku konzervativno, a ako ne nastupi poboljšanje, ponekad i kirurško.
Upala može zahvatiti i hvatišta tetive ili mišića za kost (teniski ili golfski lakat). Uzrok su često ponavljane kretnje koje izazovu preopterećenje i upalu hvatišta. Slično kao i s burzitisom, liječenje je u početku konzervativno, a ako ne nastupi poboljšanje, ponekad i kirurško.
Bolesti zgloba lakta, artritis, osteoartritis, giht
Treća su grupa bolesti samog zgloba ili artritis gdje lakat može biti zahvaćen u sklopu reumatoidnog artritisa ili kao zaseban zglob u sklopu osteoartritisa. Isto tako giht – bolest odlaganja kristala mokraćne kiseline, može zahvatiti lakat.
Bolovi u laktu zbog pritisnutih živaca, sindrom kubitalnog tunela, bolovi zbog intenzivne fizičke aktivnosti
Sljedeći uzrok bolova u laktu mogu biti i pritisnuti živci. Svima poznati sindrom karpalnog kanala u kojemu je živac pritisnut u području ručnog zgloba, ista se vrsta ozljede živca u području lakta naziva sindrom kubitalnog tunela koji se manifestira bolovima u laktu i utrnulošću podlaktice i šake. Uzrok bolova mogu biti i stres frakture u području lakta, koje nastaju kao posljedica intenzivne fizičke aktivnosti, najčešće prilikom sporta.
RUČNI ZGLOB
Prijelomi u području ručnog zgloba obuhvaćaju prijelome donjeg kraja palčane kosti (frakture distalnog radijusa) i prijelome kostiju pešća (karpalne kosti).
Prijelomi nastaju prilikom pada na ispruženu ruku ili direktnim udarcem u to područje. Najčešće se radi o padu u razini (spoticanje i sl.), no mogu biti i posljedica ozljede veće energije kao što su prometne nesreće ili padovi s visine. Kod takvih nesreća može doći i do drugih ozljeda (npr. lakta ili ramena).
Dijagnoza se uspostavlja na temelju klasičnih RTG snimaka i, prema potrebi, dodatnih snimanja (MSCT ili MR). Svi podaci o tome kako je nastala ozljeda, gdje su bolovi, kakvo je stanje ručnog zgloba, radiološke snimke, vrlo su važni jer postoji mnogo načina liječenja takvih prijeloma. Stoga je pregled i uvid u snimke te razgovor s pacijentom i utvrđivanje očekivanja iznimno bitno, što se naziva individualni pristup.
Metode liječenja prijeloma u području ručnog zgloba
Najčešća je metoda liječenja konzervativno „u gipsu”. Trajanje liječenja utvrđuje se na osnovi tipa prijeloma i pomaka ulomaka te prema stanju pacijenta. Po završetku imobilizacije gipsom preporučuje se fizikalna terapija radi vraćanja opsega pokreta i snage šake.
Operativno liječenje prijeloma u području zgloba
Operativno liječenje preporučuje se kad se smatra da konzervativna terapija neće dati dobre rezultate. U najvećem se broju slučajeva tijekom operacije ugradi metalna pločica s vijcima, koja drži koštane ulomke na pravome mjestu, a rezultat se tijekom operacije uživo prati na RTG uređaju. Nakon operacije preporučuje se fizikalna terapija radi oporavka snage i vraćanja pokreta.
Prijelomi kostiju pešća
Prijelomi kostiju pešća (karpusa) najčešće zahvaćaju skafoid. To je jedna od deset kostiju koje sačinjavaju karpus, a najčešće stradava prilikom ozljede. Dijagnoza se postavlja uvidom u RTG i MSCT snimke te se na temelju toga donosi odluka o konzervativnom ili operativnom liječenju. Kod skafoida često se javljaju ne-srasli prijelomi, tzv. pseudoartroze za koje se gotovo uvijek preporučuje operacijsko liječenje nakon radiološke obrade.
KUK
Prijelomi u području kuka, kolokvijalno nazvani „prijelomi kuka”, zapravo su prijelomi bedrene kosti (femura) u njegovu „gornjem” dijelu, onom koji tvori zglob kuka.
Pacijenti zahvaćeni tim problemom najčešće su starije životne dobi, no može se javiti i u mlađih osoba.
Valja imati na umu da se radi o ozbiljnom stanju koje može imati posljedice opasne za život.
Najčešći uzrok prijeloma u području kuka jest spoticanje i pad na tlo, a s obzirom na oslabljene kosti uslijed osteoporoze, dolazi do prijeloma kosti čak i nakon takva manjeg pada. Problemi s vidom i ravnotežom te vrtoglavice, česti problemi u starijoj populaciji, samo pridonose vjerojatnosti pada.
Simptomi i liječenje prijeloma kuka
Simptomi su jaka bol u području kuka, krvni podljevi, nemogućnost stajanja na toj nozi te kraća noga sa stopalom koje je okrenuto prema „van”. U bolnici se dijagnoza postavlja RTG snimanjem, a ponekad je potrebno i dodatno učiniti MSCT snimanje.
Liječenje prijeloma kuka gotovo je uvijek kirurško, tj. zahtijeva operaciju.
Komplikacije koje su vezane uz dugo ležanje uslijed prijeloma uključuju: upalu mokraćnih putova (uroinfekciju), pojavu dekubitalnih ulkusa, krvne ugruške, upalu pluća (pneumoniju) i dodatno gubljenje mišićne mase i tjelesne snage.
Radi prevencije tih teških komplikacija preporuča se operacijsko liječenje koje omogućava ustajanje (vertikalizaciju) i vraćanje samostalnosti.
Većina se prijeloma javlja u dvije regije natkoljenične kosti (femura):
- vrat femura
- pertrohanterna regija
Operacijsko liječenje podrazumijeva ili popravak vlastite kosti s pomoću čavla, pločice i vijaka ili zamjenu djelomičnom ili potpunom protezom zgloba kuka. Odabir između mogućnosti koje su nam na raspolaganju donosi se uvidom u RTG snimke, prema općem stanju pacijenta te prema dobi pacijenta.
Nakon operacije slijedi vrlo bitan dio liječenja, a to je rehabilitacija tijekom koje se teži pacijentu vratiti snagu, sigurnost u hodu i samostalnost. Tek kad je rehabilitacija uspješno provedena, možemo govoriti o uspješnom ishodu liječenja prijeloma u području kuka.
LIJEČENJE ARTRITISA VELIKIH ZGLOBOVA
Artritis je najčešća bolest zglobova u kojoj dolazi do „trošenja” zglobne hrskavice. Hrskavica, zajedno sa zglobnom tekućinom, omogućuje pravilno kretanje zgloba. Kad je zahvaćena hrskavica, dolazi do oštećenja zglobova, što je vrlo bolno i narušava kretanje.
Napredak znanosti omogućio nam je nove načine liječenja artritisa i ozljeda lokomotornog sustava bez operacija, uz pomoć stanica i faktora rasta koji se već nalaze u našem tijelu. Taj novi vid terapije potpomaže tijelu da pokrene mehanizme cijeljenja i zarastanja što poboljšava simptome i smanjuje potrebu za lijekovima te može odgoditi operativni zahvat. Zato što omogućuje obnavljanje tijela, naziva se i regenerativna medicina.
U našoj se krvi nalazi velik broj stanica i faktora rasta koji mogu pomoći cijeljenju tkiva. Kad se vlastita krv obradi (centrifugira), može se izdvojiti sloj u kojem se nalaze krvne pločice (trombociti) te se to naziva trombocitima bogata plazma (PRP od eng. platelet-rich plasma). Trombociti se tim procesom „aktiviraju“ – počinju otpuštati faktore rasta i cijeljenja. Takva se otopina injekcijom aplicira u oboljeli dio tijela te potiče i potpomaže prirodne mehanizme cijeljenja.
S druge strane, matične stanice sposobne su pretvoriti se u mnoštvo različitih tipova zrelih stanica ovisno o okolišu. Stoga, kad se na pravilan način uzmu i apliciraju, mogu pomoći u cijeljenju različitih vrsta tkiva, što je zapravo i najveća prednost takva liječenja jer oštećenje uvijek zahvaća više vrsta tkiva.
Još jedan oblik liječenja artritisa je i primjena hijaluronske kiseline koja je prirodni sastojak sinovijalne tekućine koja se nalazi unutar zglobova i koja ima ulogu „podmazivanja“ zglobova. Hijaluronska kiselina smanjuje stvaranje proinflamatornih citokina – supstancije koja izaziva upalu i oštećenje zgloba i na taj način sprečava propadanje zglobne hrskavice i prevenira oštećenja zgloba.
Iako se nove vrste liječenje matičnim stanicama, krvnom plazmom i hijaluronskom kiselinom stalno istražuju, njihova upotreba u liječenju kostiju i zglobova pokazala je obećavajuće rezultate.
Liječenje matičnim stanicama, krvnom plazmom i hijaluronskom kiselinom pomaže u smanjenju boli, ubrzava oporavak i pospješuje pokretljivost te, što je najvažnije, smanjuje potrebu za lijekovima, a može i odgoditi operativni zahvat (ugradnju proteze).
Većina pacijenata koji prime terapiju matičnim stanicama osjeća poboljšanje već nakon jedan ili dva dana, a potpuni se učinak očituje u četiri tjedna.
Terapija matičnim stanicama specifična je za pacijenta i težinu stanja ili ozljede te se stoga naziva i individualiziranom terapijom.
Obratite nam se i saznajte više o toj novoj i obećavajućoj vrsti liječenja.
Prednosti tog tipa liječenja
- stimuliranje prirodnog načina cijeljenja korištenjem vlastitih stanica
- izbjegavanje komplikacija kirurškog liječenja i rizika
- liječenje pacijenata koji nisu kandidati za operativni zahvat (visoka dob, loše opće stanje)
- odgađanje operativnog zahvata
Ako se artritis ne liječi?
Ako se artritis ne liječi, dolazi do nepovratnog oštećenja zglobne hrskavice i do deformacije zglobova.
Bitno je što prije prepoznati bolest i spriječiti daljnja oštećenja.
Što je uzrok pojave artritisa?
Uzrok pojave artritisa može biti: pretilost, dob, veliko opterećenje zglobova (na poslu ili kod sportskih aktivnosti), nezdrav način života (alkohol, nikotin, nedostatak vježbanja), nasljedni uzroci, nakon ozljede zglobne hrskavice.
Što može zahvatiti artritis?
- zglob kuka i koljena
- zglob ramena
- male zglobove šake
- zglobove kralješnice
Kako može pomoći terapija matičnim stanicama?
- prevencija upalnih procesa
- poboljšanje mobilnosti
- usporavanje napredovanja bolesti i potrebe za umjetnim zglobom
- smanjenje potrebe za analgeticima uz moguće nuspojave
