OPĆENITO
Žučni kamenci su najčešća bolest žučnih putova i predstavljaju relativno čest poremećaj u populaciji. Učestalost se razlikuje ovisno o rasi, mjestu življenja i prehrani. Gotovo 10% ukupne populacije ima žučne kamence, a kod žena se pojavljuju čak 2 puta češće. Uz različite vrste hernija, najčešći su uzrok posjete pacijenata općem ili abdominalnom kirurgu. Uobičajeno razlikujemo dvije vrste žučnih kamenaca: kolesterolski žučni kamenci koji čine 80% žučnih kamenac, te pigmentirani žučni kamenci. Dok su pigmentirani žučni kamenci uobičajeno vezani uz neke bolesti ili stanja kao što su alkoholna ciroza jetre ili kronične upale žučnih puteva, kolesterolski kamenci najčešće nastaju kao posljedica prezasićenosti žuči s kolesterolom.
UZROK
Točan uzrok nastanku žučnih kamenaca do danas nije utvrđen. Faktori koji utječu na pojavu kamenaca su povišena tjelesna težina, neuravnotežena prehrana, izostanak kretanja, ali i poremećaji pokretljivosti žučnog mjehura, te povišena razina triglicerida u krvi. Veličina žučnih kamenaca koje pronalazimo u žučnom mjehuru može značajno varirati, od veličine sitnog pijeska i mulja do impozantnih primjeraka žučnih kamenaca čija veličina u presjeku iznosi 5-6 cm. Sama veličina u pravilu nije povezana s učestalosti pojave simptoma, pa tako i najsitniji kamenci mogu uzrokovati teške kliničke slike u vidu akutnog kolecistitisa ili čak pankreatitisa ( akutne upale gušterače).
SIMPTOMI
Kada govorimo o simptomima, kod većine ljudi oni su povezani uz teško podnošenje masnije hrane, osjećaj nadutosti, te nelagodu pod desnim rebrenim lukom. U težim slučajevima, javlja se teška podmukla bol pod desnim rebrenim lukom, često praćena mučninom i povraćanjem koju nazivamo žučnom kolikom i najčešće je povezana uz akutni kolecistitis, te praćena povišenom tjelesnom temperaturom i općim lošim stanjem. U određenom broju slučajeva žučni kamenci mogu uzrokovati i akutnu upalu gušterače, što je i danas u 21. stoljeću po život opasno stanje povezano uz dugotrajno bolničko liječenje s upitnim rezultatima.
DIJAGNOZA
Zlatni standard u dijagnosticiranju žučnih kamenaca je ultrazvuk abdomena koji je ,udružen s kliničkim pregledom i uzimanjem anamnestičkih podataka, dovoljan za postavljanje dijagnoze žučnih kamenaca. U dijagnostici se povremeno koriste i druge dijagnostičke pretrage kao što su ERCP ( endoskopska retrogradna kolangiopankreatografija), te MRCP ( kolangiopankreatografija učinjena magnetnom rezonancom). Kao jedan od bitnih elemenata u dijagnostici, osobito kod akutnog kolecistitisa koriste se laboratorijske pretrage krvi kao što su jetrene probe ( AST,ALT,GGT), bilirubini ( ukupni i direktni), krvna slika ( CKS s diferencijalnom krvnom slikom), upalni parametri ( sedimentacija i CRP), te pankreasne probe ( amilaze i lipaze).
LIJEČENJE
Po uspostavljanju dijagnoze žučnih kamenaca obično se postavlja pitanje o načinima liječenja. U pravilu žučni kamenci koji ne stvaraju tegobe nisu indikacija za kirurški zahvat. Svi ostali žučni kamenci, neovisno o veličini ili obliku indiciraju operacijski zahvat radi prevencije težih kliničkih slika, te akutne upale gušterače. Žučne kamence preporučljivo je operirati u mirnoj fazi ( barem 8 tjedana nakon pojave simptoma), a ukoliko se odlučimo za operacijski zahvat u fazi akutne upale potrebno ga je učiniti u prvih 72 h od pojave simptoma ( žučna kolika, povišena tjelesna temperatura, krvne pretrage koje ukazuju na akutnu upalu žučnjaka ).
VRSTE OPERACIJSKIH ZAHVATA
Današnji zlatni standard u liječenju žučnih kamenaca je laparoskopska kolecistektomija.
Ovaj oblik operacijskog zahvata koji se izvodi uz pomoć kamere, te endoskopskih instrumenata uvedenih u tijelo pacijenta kroz otvore na koži ne veće od 1 cm, daje najbolje rezultate, osigurava brz oporavak i povratak svakodnevnim aktivnostima, te osigurava minimalne, gotovo nevidljive ožiljke na koži. U određenom broju slučajeva s obzirom na stanje u trbuhu potrebno je operacijski zahvat dovršiti konverzijom u otvoren operacijski postupak da bi se izbjegle moguće komplikacije koje su rijetke ali u pravilu izuzetno teške.
NAPOMENE
Želimo napomenuti da ukoliko uočite neke od simptoma ranije spomenutih u tekstu obavite pregled kod liječnika obiteljske medicine, te se uputite učiniti UZV abdomena. Nakon što su Vam dijagnosticirani žučni kamenci, obratite se kirurgu. S obzirom na vaše nalaze kirurg će indicirati konzervativnu terapiju u obliku specifičnog režima prehrane poznatog i omraženog pod nazivom žučna dijeta ili će indicirati operacijski zahvat.
Ovaj tekst je informativne prirode, te ukoliko imate probleme s žučnim kamencima obratite se svom kirurgu sa svim pitanjima koja Vas možda muče. Povjerenje uspostavljeno između pacijenta i operatera jedan je od najvažnijih čimbenika pri liječenju ove bolesti.
NAŠ SAVJET
Ukoliko ste u mogućnosti prijeopracijski UZV abdomena prepustite svom operateru. Liječnik koji preuzima odgovornost za Vaš operacijski zahvat trebao bi biti u mogućnosti učiniti Vam ovu pretragu, te prije same operacije dobiti uvid u stanje Vašeg žučnog mjehura, veličinu i raspored žučnih kamenaca, te stanje žučnih vodova.
