Poznato je da su za bavljenje bilo kojom profesijom potrebne godine truda, rada i usavršavanja. Da biste posao liječnika/kirurga obavljali predano i profesionalno potrebne su godine mukotrpnog učenja anatomije, patologije, patofiziologije, te ostalih bazičnih medicinskih predmeta, čemu je neophodno pridodati praktičan rad. Kirurzi koji su u prošlosti bili birani među brijačima i danas među kolegama liječnicima slove za zanatlije i fizičke radnike.
Školovanje svakog kirurga započinje pohađanjem jednoga od Medicinskih fakulteta. S obzirom naograničen broj upisnih mjesta naša borba za željenim usmjerenjem započinje još u srednjoj školi.
Upis na Medicinski fakultet je sve samo ne jednostavan, te uz odlične ocjene iz srednje škole podrazumijeva i rigorozan prijemni ispit kojemu u pravilu pristupaju najbolji učenici iz Republike Hrvatske pa i šire.
Nakon upisa, i u najboljem slučaju šestogodišnjega fakultetskog obrazovanja, stječete titulu doktora medicine. Trenutak je to u kojem se po prvi put susrećete s realnošću liječničke profesije. Naime, kroz šest godina studiranja prikupili ste ogromnu količinu teorijskog znanja ali uz značajan nedostatak prakse. S takvim pedigreom prvi put pristupate pacijentu kao punopravan liječnik bez nadzora starijih kolega.
Ranije generacije doktora medicine su nakon završenog Medicinskog fakulteta bile dužne obaviti obvezan pripravnički staž u trajanju od dvanaest mjeseci. Nažalost, za nekoliko posljednjih generacija obvezan pripravnički staž je ukinut. Tako je mladim liječnicima uskraćen bitan praktični dio obrazovanja prije nego započnu samostalno liječiti pacijente. Nakon pripravničkog staža većina mladih liječnika svoje prve radne dane provodila je, a i danas provodi, u ordinacijama opće medicine ili u izvanbolničkoj hitnoj pomoći.
Ambiciju i želju za kirurgijom ostvarili smo tek u trenutku kada smo primljeni na specijalizaciju iz opće kirurgije u trajanju od 4,5 godine. Nakon stjecanja titule općeg kirurga svatko od nas je svoj interes pronašao u nekoj od grana opće kirurgije, te se usko usmjerio u odgovarajuću užu specijalizaciju (abdominalnu, vaskularnu, plastičnu kirurgiju ili traumatologiju). Uže specijalističko obrazovanje kirurga traje u prosjeku 2 godine. Danas se mladi liječnici nakon završenog Medicinskog fakulteta odmah usmjeravaju u uže područje kirurgije.
S obzirom na to da je kirurgija manualna vještina, teorijsko znanje potrebno je nadopunjavati praktičnim radom. Složit ćemo se da je kirurgija istinska umjetnost ali u formi zanata. Naravno, kao i u svakom zanatu da bi ste postali dobri u svom poslu osim truda i predanosti neophodno je posjedovati talent, te manualnu vještinu.
Uz sve navedeno potrebno je mnogo marljivosti, strpljenja, i neprospavanih noći stojeći uz operacijski stol rame uz rame sa svojim učiteljima. Njihova sposobnost da prenesu svoje znanje i vaša sposobnost da isto primite i upotrijebite, glavni su recept za formiranje novog mladog kirurga.
Kirurzi nikad ne zaboravljaju svoje učitelje jer se i prema Hipokratovoj zakletvi obvezuju poštivati ne samo njih nego i njihove potomke. Istinski učitelji se bezrezervno vesele uspjesima svojih učenika.
GLORIA DISCIPULI, GLORIA MAGISTRI ( Slava učenikova, slava je učiteljeva).
Nakon godina takvog rada i bezbrojnih dežurstava u hitnoj kirurškoj ambulanti postajete spremni samostalno izvoditi operacijske zahvate, najprije one jednostavnije pa zatim i one složenije. Svako ljudsko tijelo je drugačije, a svaki izvedeni operacijski zahvat nas čini boljima i pruža neophodno iskustvo koje je svakom kirurgu neprocjenjivo osobiti u situacijama koje ugrožavaju ljudski život.
S obzirom na stalni napredak kirurgije ali i medicine općenito, cjeloživotno učenje i usavršavanje je nužnost i obaveza svakog od nas.
Kada zbrojimo godine potrebne za stjecanje naziva abdominalnog, vaskularnog, plastičnog kirurga ili traumatologa došli bi do brojke od 13,5 godina ( 6 god studiranja, 1 godina pripravničkog staža, 4, 5 godine specijalizacije iz opće kirurgije i 2 godine uže specijalizacije) školovanja nakon završene srednje škole.
Realno govoreći, naše školovanje nikad ne prestaje. Vidljivo je to i po našim kirurzima koji konstantno sudjeluju na raznim kongresima, radionicama i seminarima, te odlaze na edukacije u najbolje klinike diljem Europe i svijeta ne bi li našim pacijentima omogućili primjenu najnovijih kirurških metoda liječenja prateći svjetske trendove.
Tim Poliklinike Via Medica